Studij ima tri smjera:
· Energetska elektrotehnika
· Automatizacija i procesno računarstvo
· Komunikacijska i računalna tehnika
Obvezni predmeti za temeljni dio studija, za odabrani smjer i izborni predmeti opisani su u nastavnom planu po semestrima:
I (zimski) semestar
II (ljetni) semestar
III (zimski) semestar
IV (ljetni) semestar
V (zimski) semestar
VI (ljetni) semestar
Studij se odvija po godinama. Nužan uvjet za upis godine jest završena prethodna godina tj. položeni svi ispiti iz prethodne godine. Godina studija upisuje se sa zimskim semestrom, a upis u ljetni semestar iste godine vrši se automatski. Osim toga, svaki predmet može imati nekoliko preduvjeta – predmeta koje je potrebno položiti kako bi se ga položilo. U tom slučaju polaganje predmeta je bez obzira na upis semestra ili godine, moguće samo ako su položeni svi predmeti – preduvjeti.
Obveze studenta za svaki pojedini predmet određuje nositelj predmeta. Oni su dani ukratko u opisu svakog predmeta kao način provjere znanja u semestru i načini polaganja ispita.
Metode studija:
a) Predavanja i auditorne vježbe predstavljaju dio nastave gdje studenti usvajaju znanja i vještine slušajući predavača, dakle uglavnom se primjenjuju izravne nastavne metode. Prema potrebi, auditorne vježbe i predavanja se mogu izvoditi zajedno ili naizmjenice, a moguće je i veće uključivanje studenata u nastavni proces (seminari, rješavanje primjera).
i. Na predavanjima se iznose teorijske osnove te temeljna znanja i vještine iz pojedinog predmeta.
ii. Na auditornim vježbama rade se tipični primjeri (numerički, logički, jezički i dr.) iz područja predmeta koristeći se znanjem predstavljenom na predavanjima.
b) Laboratorijske vježbe predstavljaju dio nastave u koju su studenti direktno uključeni. Na osnovi usvojenog znanja sa predavanja i auditornih vježbi studenti se na ovim vježbama trebaju upoznati sa osnovnim metodama rada, aparaturom ili programima u području predmeta. Predviđa se rješavanje jednostavnih zadataka iz područja predmeta te provjera znanja i primjera iznesenih na predavanjima i auditornim vježbama pod direktnim nadzorom i uz pomoć nastavnika.
c) Konstrukcijske vježbe podrazumijevaju samostalni rad studenata na rješavanju tipičnih problema iz područja predmeta. Pomoć nastavnika treba biti svedena na savjetodavnu. Studentu se zadaje zadatak i provjerava se njegovo rješavanje.
Satnica predavanja i auditornih vježbi se vodi kao jedna stavka u statistici studija i smjera pod izravna nastava.
Laboratorijske i konstrukcijske vježbe vode se u statistici studija i smjera kao jedna stavka pod praktične vježbe. Teži se da udio vježbi u nastavnom opterećenju bude iznad 50%.
Prije početka nastave za svaki predmet napravit će se detaljan plan predavanja i vježbi po tjednima. Za to je zadužen nositelj pojedinog predmeta. Nositelj predmeta mora osim držanja predavanja/auditornih vježbi držati i laboratorijske/konstrukcijske vježbe barem jednoj grupi studenata.
Broj ECTS bodova određen je prema vremenu koje za pojedini predmet student treba uložiti da bi pohađao nastavu, obavio sve potrebne zadatke, studirao potrebnu literaturu i položio ispit, računajući da jedan ECTS bod odgovara 30 sati rada studenta, a da u jednoj godini student može i treba ostvariti 60 ECTS bodova.
|